Ukratko

Arheološko nalazište Remezijana nalazi se na užem gradskom području Bele Palanke. Rimsko i ranovizantijsko utvrđenje nepravilne pravougaone osnove, sa poligonalnim kulama, podignuto je na trasi antičkog puta NaJzzš-begsPsa. Epigrafski spomenici ukazuju na rano formiranje naselja koje je gradski status dobilo verovatno za vreme Trajana kao i na njegov značaj početkom III veka.

Unutar utvrđenja otkriveni su ostaci civilne bazilike sa polukružnom apsidom na zapadnom delu, reprezentativni objekti u njenoj neposrednoj blizini i na više mesta ostaci antičkih građevina. Van bedema smešteni su trobrodna bazilika sa krstionicom, vila i nekropole duž prilaznih puteva sa severne, istočne i južne strane grada. Od IV veka Remezijana postaje sedište episkopije, kada u njoj živi i radi episkop Niketa. Urbanistička shema kasnoantičkog grada nije promenjena ni u VI veku, tokom Justipijanove građevinske aktivnosti. Sondažna iskopavanja započela su 1956. godine i, vezana za građevinske radove u gradu, sa prekidima traju do danas. Na otkrivenim objektima izvršeni su konzervatorski radovi.