Ukratko

Leži na levoj obali Belog Timoka, severoistočno od današnjeg sela Ravna, na rimskom putu. Utvrđenje pravougaone osnove (110×138,5 m) nastalo je u I veku. Pominje se 78. godine kao sedište jedne rimske jedinice, koja je prebačena u Meziju. Obnovom i dogradnjom, tokom IX veka, utvrđenje dobija kule u čije su zidove ugrađeni spomenici sa obližnje nekropole iz rapijeg perioda.

Poslednja obnova utvrđenja je iz doba cara Justinijana. Ravna je tada bila deo unutrašnjeg limesa zaštite carstva od provale varvara. Karakterističio je da zidovi pojedinih kula formiraju trougao ili petougao sa šiljastim završetkom na spoljnoj strani. Ovakva ojačanja dobijaju i druga utvrđenja iz tog perioda, ili samo pojedine kule na mestima gde se očekuje najžešći napad neprijatelja. Izvan utvrđenja otkrivene su dve građevine: terme, severoistočno, i jedna civilna građevina sa hipokaustom, jugozapadno. U srednjem veku je na ovom prostoru bila velika nekropola. Arheološka iskopavanja i konzervatorski radovi su u toku.